Hvar
Starigradsko polje je najveće i najplodnije polje na Hvaru te na jadranskim otocima općenito. Sa svojih 6 km dužine prostire se od uvale Vrboska do Starogradskog zaljeva u pravcu istok-zapad.
Specifičnost Starogradskog polja je u tome što parcelizacija istog potječe iz vremena grčke kolonizacije. Po osnutku kolonije, Grci su u blizini grada podijelili zemljište na oko 73 jednake pravokutne čestice, od 181 x 905 m cca. Na tim prostorima otkriveno je više od 100 arheoloških lokaliteta kao što je nekoliko manjih gospodarskih objekata iz grčkog doba (Grci su otok naselili u 4. st. prije Krista) te brojna rimska ladanjsko-gospodarska imanja, među kojima je najpoznatija villa rustica Kupinovik koja se nalazi sjeverno od ceste Jelsa-Stari Grad te grčka kula Maslinovik sjeverno od sportskog aerodroma u polju.
Zahvaljujući suhozidima koji označavaju njihove međe, čestice su se u svom izvornom obliku održale do danas i leže na antičkoj mreži unatoč svom donekle srednjovjekovnom karakteru. Ovaj način parcelizacije predstavlja najbolje sačuvanu izvornu grčku podjelu zemljišta na čitavom Mediteranu.
U srpnju 2008. UNESCO je Starogradsko polje uvrstio na svoj popis svjetske baštine. Svjetska organizacija u svom obrazloženju naglašava kako su na tim lokacijama nasadi maslina i vinograda ostali "praktično nepromijenjeni" od prve kolonizacije starih Grka, tj. u posljednja 24. stoljeća, te kako se radi o jedinstvenom svjedočanstvu geometrijskog sustava podjele zemlje kakvo se rabilo u Antici.
Priemerná obtiažnosť | |
Priemerná zaujímavosť | |
Priemerný dojem | |
Kategória prírodných pamiatok | skala |